Oglašavanje u svijetu već je neko vrijeme proizvodnja sadržaja. U punom smislu riječi advertainment, reklame i industrija zabave žive u (sretnoj?) simbiozi. Kreativci više nego ikad trebaju biti pisci, scenaristi, producenti, redatelji u službi zabavljanja/informiranja masa i prikupljanja lajkova, šerova i posljedično (nadajmo se) kuna. Otvara nam to mnoge prilike, veće budgete, šire platforme, prijemčljivije publike. Samo ako smo spremni za ove promjene. No, bez obzira na sve, ne smijemo zaboraviti da nema medijske ili tehnološke inovacije koja će u kvalitativnom smislu nadomjestiti dobru staru pametnu ideju.

Uz pretpostavku da je ta multidisciplinarnost kreativaca nekakva budućnost što bi trebali učiniti vlasnici agencija kako bi bili u tijeku te tako zadovoljili potrebe klijenata? Slažeš li se s tim da će agencije u budućnosti okupljati u svojim redovima kreativne direktore koji će na projektima angažirati freelancere (outsource kreative), odnosno postati industrijom freelancera? Kako će to utjecati na kvalitetu kreative? 

Multidisciplinarnost nije rezervirana za renesansu. Sa svijetom će neki kreativci evoluirati, a neki neće. Današnje tehnologije omogućuju svakome da odašilje poruke i izbori se za svoju publiku. Možemo čak razgovarati postoji li potreba za agencijskim kreativcima, kad FB status nekog klinca može pokrenuti lavinu koja će stvoriti ili uništiti multinacionalnu kompaniju. Oni to čine spontano i često bez predumišljaja, stoga im trebaju profesionalci koji takav talent znaju usmjeravati. Bojim se da uz ovakvu liberalizaciju, odnosno podređenje razine komunikacije masovnom lajkanju i viralnosti, teško možemo očekivati napredak kvalitete oglašivačkih uradaka, ali to je puno širi društveni problem. Situacija se mijenja, ostaje za vidjeti kako ćemo joj se prilagoditi. Zato budućnost i vidim u manjim i fleksibilnijim agencijskim sustavima koji će na projektnoj osnovi angažirati zanimljive talente koji mogu pomoći ostvariti mjerljive ciljeve. U svakom slučaju, od ozbiljnih klijenata očekujem da znaju tko su kreativci, ne agencije kojima su povjerili svoj biznis.

O kojim bi trendovima oglašivači trebali voditi računa prilikom komunikacije s potrošačima (recimo, globalna studija Marketing 2020, među ostalim, savjetuje određivanje šire, društvene svrhe postojanja brenda)? Što domaći oglašivači još uvijek nisu shvatili, a na zapadu se podrazumijeva?

Mi uobičajeno kaskamo za svijetom, prvenstveno zbog nezavidne gospodarske situacije, manje zbog nedostatka pametnih, kreativnih glava (iako je ovo gotovo oksimoron). Još uvijek prevladava tradicionalniji pristup, a kad i pokušavamo raditi nove stvari, često je to više oponašanje nego stvarna inovacija. To je ujedno i olakotna okolnost jer je dovoljno vidjeti što se događa vani i prije ili poslije će se preliti k nama. Od brandova i komunikacije se danas očekuje da zabavljaju, informiraju, mijenjaju, pomažu ili na neki način daju dodanu vrijednost iznad majice uz six-pack. Crowdfunding platforme su već postale kao trgovački centri. Znači da potrošači aktivnije nego ikad utječu ne samo na to koji će se proizvod održati, nego i koji će proizvod uopće dospjeti na tržište. Kako sudjelovati u tome, kreativno proizvoditi, a ne samo popratiti proizvedeno jedno je od pitanja koje si agencije trebaju postavljati.